Bedemgrad

bedemgrad

Bedemgrad (Panoramio.com)

Bedemgrad je srednjovjekovni utvrđeni grad na Krndiji iznad sela Gradca. Osovljen je na visini od 407 metara, na teže pristupačnoj i istaknutoj vulkanskoj hridini. Ispod nje se, u južnom podnožju, nalazi stara antička prometnica. Smatra se da je ona povezivala mjesto nedaleko Požege (Incero) s područjem današnjih Našica (Stravianis) i veliki antički grad na mjestu današnjeg Osijeka (Mursa). Na ovom području pronađena su tri značajna i zanimljiva nalaza iz razdoblja antike (zavjetna ara ili žrtvenik, nadgrobni spomenik i rimske cigle s oznakom II. Rimske legije).  Tvrđava je podignuta u XIV stoljeću, okružena je s dva prstena gradskih graba. Prvi vlasnici  i graditelji Bedemgrada su plemići iz ugarske obitelji Aba-Khan. Kao kasniji gospodari spominju se slavonski plemići Lackovići, Gorjanski, Iločki. Od ovoga grada danas se iznad površine uočava tek mali dio obrambenog zida i svojom visinom još uvijek vrlo impresivna ulazna kula. Pretpostavlja se da je imala šest razina, a jedinstvena je u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj po svojim sačuvanim strijelnicma. Struktura zida pojačana je na uglovima pravilnim, glatkim i razmjerno velikim klesancima. Cijeli kompleks ruševina smješten je unutar zaštitnog jarka promjera oko 70m. Turci su je osvojili 1541. godine i od tada počinje njeno propadanje. U povijesnim izvorima ovaj se lokalitet naziva i Gradina, Našička ruševina, Našička razvalina…

Kako doći do Bedemgrada

Pristup Bedemgradu moguć je iz nekoliko smjerova. PD “Krndija” preporuča sljedeće markirane staze:

– Seona – Slatina jarak – Bedemgrad – 50 min. hoda
– Dom odmora Gradac – Bedemgrad – 45 min. hoda
– Rečica (skretanje na cesti Našice-Požega) – Bedemgrad – 30 min. hoda
– Paulinovac (skretanje na cesti Našice-Požega – Bedemgrad – 60 min. hoda

Ispod ruševine prolazi Našički planinarski put (NPP) i Našička geološka staza (NGS). Kako bi se posjetiteljima staze, planinarima i izletnicima omogućio bolji pristup, razgledanje ruševine i upoznavanje njene prošlosti, na lokalitetu Bedemgrad uređeno je izletište sa stolovima, klupama i ognjištem.

Zanimljivosti o utvrdi

shematski presjek

Bedemgrad, ulazna kula (presjek) crtež Z. Horvat

Najosjetljiviji dio burga bio je ulaz, pa se o njemu vodila posebna briga. Ulaz je bio nad terenom ili je kopan jarak pred njim, a ulazilo se preko mosta koji je u jednom svom dijelu bio pokretan. Ulaz je štićen s vrha zidina odnosno s branič-kule ili je pak bila izvedena posebna ulazna kula. Pokretni su mostovi dizani lancem ili drvenim polugama. Ulaz je zatvaran drvenim zaokretnim krilima i okomito posmičnom rešetkom. Do danas je ostalo sačuvano vrlo malo ulaza, a od opreme ulaza – pokretnih mostova, vratnih krila i sl., nije ostalo gotovo ništa. ulaze u burgove prema nekim njihovim osnovnim obilježjima
mo‘žemo podijeliti na:
1. jednostavne ulaze u burgove, s pokretnim mostom ili bez njega,
2. ulaze uz branič-kulu, s pokretnim mostom ili bez njega,
3. zaklonjene ulaze,
4. ulaze kroz kule različitih visina, s pokretnim mostom ili bez njega,
5. ulaze između dvije kule,
6. ulaze preko posebne utvrde – stražarnice, barbakana – i s dva mosta.
Sama se ulazna vrata kao arhetip sastoje od kamenog okvira, ravnoga, segmentnog, polukružnog ili šiljastog nadvoja, te niše straga, gotovo uvijek segmentnog nadvoja. Nadvoj niše je segmentni jer su takvi ulazi obično većih raspona te ih je teško svladati ravnom gredom. Osim toga, to najbolje odgovara otvaranju krila vrata. Krilo vrata u dubokoj bi niši svojim srednjim dijelom udaralo u pete npr. polukružnog ili šiljastog nadvoja. U špaleti vrata nalazimo ponegdje jednu omanju nišu, veličine 30-40 x 30-40 cm, dubine 20 cm (Ribnik, Bedemgrad) koja je mogla služiti za odlaganje svijeće ili fenjera ili kakve druge svjetiljke noću, prilikom otvaranja vrata.

Ulazne su se kule počele graditi  tijekom 14. st., te su trebale biti djelotvorna zaštita ulaza. Te su kule uvijek proviđene pokretnim mostom. Možda najstariji primjer ulazne kule nalazi se na Bedemgradu nedaleko od Našica. Zidana je vrlo kvalitetno, klesancima. Sam je Bedemgrad bio smješten na prilično zaravnjenu terenu, okružen opkopom, približno kružnog tlocrta, no vrlo ga je malo sačuvano. Iznimka je sama branič-kula, koja je sačuvana u visini šest etaža (prizemlje + 5 katova, ), međutim dvorišnog zida više nema, pa je kula s te strane po cijeloj visini otvorena. Zidana je klesancima ili lomljencem, a mjestimično je rabljena opeka dimenzija 6,5-7 x 10,5 x 25,5 cm. Ulazni je prostor zauzimalo prizemlje i prvi kat, a vrata su se protezala kroz obje etaže. Za dizanje mosta služili su parovi kolotura na vanjskoj i unutrašnjoj strani zida, čija su mjesta jošvidljiva, no kotači su nestali. Okvir vrata čine klesanci, danas prilično oštećeni, dok je kamena greda koja je služila kao nadvoj razbijena. Niša ulaznih vrata presvođena je segmetnim nadvojemod opeka. Ulaz je izvana bio naglašen kontraforima, danas također prilično oštećenima.

tlocrt

Tlocrt ulazne kule Bedemgrada

Zid prizemnog dijela pročelja bio je skošen. Posebnost tog ulaza je “vučja jama”, što znači da je pokretni most
premošćivao ne samo opkop ispred kule već i jamu u samom prostoru kule. “Vučja jama” bila je dodatno osiguranje. za slu~aj probijanja dignutoga pokretnog mosta i vrata iza njega. Zidovi od drugoga do četvrtog kata proviđeni su strijelnicama klinastog tlocrta, tako prostranim da se naoružani čovjek mogao komotno u njih smjestiti – visina im je 180 cm – i odande djelovati. Zidovi kule postupno se stanjuju prema vrhu; međukatna je konstrukcija bila drvena. Na unutrašnjoj se strani kule naziru ostaci okvira unutrašnjih vrata s kolobranom. U Bedemgradu se očito ulazilo preko mosta čiji je dio uz kulu bio pokretan. Pokretni se most mora spuštati na posebnu drvenu konstrukciju na sredini opkopa. Na ulaznoj je kuli Bedemgrada iznimna pojava – strijelnica po cijeloj visini kule iz kojih se moglo djelovati i bočno, tj. tangencijalno na obrambene zidine. Na većini naših fortifikacija 13. st., bar koliko se danas može zaključiti, ulaz se branio s vrha zidina, iza kruništa, te s vrha branič-kula. Obrana zaprečnom vatrom iz kula u našim se krajevima pojavljuje mnogo kasnije, pa je ulazna kugla Bedemgrada izvanredan primjer naprednijeg načina obrane uobičajenoga na zapadu, pa i u Svetoj zemlji.

Izvori teksta i slika: Wikipedia, pdkrndija.hr, Zanimljivosti o Bedemgradu: Zorislav Horvat- Ulazi u burgove 12.-15.stoljeća

By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. more information

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close