Kaštel Našice

Cisdravska baranjska župania u srednjem vieku

Županija baranjska prešla je Dravu na istoku kod Retfale kraj Osijeka i išla južno Čepina na Brodjance i Habjanovce, onda na Vuku u okolici Budminaca sve do Podgorača i našičkih planina. Ova južna međa stare Baranje slaže se u glavnom sa današnjim međašima virovitičke i požeške županije u tom kraju. U visini Kutjeva nalazi se s ovu stranu brda mjesto Medenjak, koje je u XV. v. pripadalo Motočini, a po njoj Baranji. Jugozapadno od Motočine išla je međa Baranje na sjever, da se onda iza Orahovice taknuv se vlastelinstva osuvačkog spusti na Dravu.

U listini od g. 1228., (Hazai okm. VIII. 21) spominje se kao pogranično mjesto u susjedstvu Orahovice „Jalsava”, što odgovara danas Staroj Jošavi. Ova Jalsava pripada još baranjskoj županiji. Osuvačko vlastelinstvo imade kao zapadnu granicu jedan potok, uz koji se vlastelinstvo proteže na istok. Ovakav jedan potok, koji ide na istok, ima još i danas. To je M a š i j a n a c kraj pustare Č i t l u k nad Feričancima. Taj je dakle Mašijanac bio granicom baranjske županije. Oranica baranjske županije išla je dalje istočno i prelazila pet potoka: Vučicu, Lukavac, Motičinu, Bukvik i Našice. Od Našičkog potoka išla je granica na potok Breznicu i uz Breznicu do Koške i rudine Karaševo, odavle do Karašice i preko nje ravnom crtom na Dravu. Brcznica potok stalno se spominje kao granica baranjske županije. Kada je 1378. (Dl. 6504. u državnom arkivu u Budimpešti) nastao spor radi međa med Dimitrijem i Benediktom, sinovima Petra Osuvačkog iz križevačke županije i Ladislavom i Ivanom, sinovima Filipa Selačkoga iz baranjske županije, traži svaka stranka polovinu mosta na Brcznici.

Prve sigurne vijesti o mjestima u cisdravskoj baranjskoj županiji donose nam papinski spisi onda listine. Papinski spisi ne spominju nam sva mjesta. To je radi toga ili što u tim mjestima nije bilo župa ili što su ona bila posjed nižega plemstva. Iz ovih papinskih, spisa jasno razabiremo, da je baranjska županija u to doba išla samo do pod Valpovo t. j. do desne obale Vučice, koja se ulijeva u Karašicu. Lijeva obala Vučice — zapravo vlastelinstvo Osuvak — već je u križevačkoj županiji. Kada su 1281. htjeli Osuvak pripojiti Baranji, protivi se tome sami Osuvački pred kraljem. Suha mlaka, koja je pripadala prekodravskom Sellye, pribraja se Baranji samo u XV. v. U papinskim spisima ne spominje se niti Koška.

Listine nam spominju ne samo sve obitelji već i kaštela, varoši i sela iz XIV. i XV. v. U to doba već je baranjska županija dohvatila našičke planine. (…) Druga moćna porodica bili su Korogji, koji su imali velike posjede i s ovu i s onu strane Drave. Jezgra njihova posjeda bila je ipak s ovu stranu. G. 1392. dobiju Košku sa 19 mjesta, med njima Prisunčane i Seglak (Selce). Od važnijih mjesta, koja su amo pripadala spominje se Porsman, Porsati u papinskim spisima i Pazmanfalva u listinama. Ime tomu mjestu sačuvalo se u rudini P o z n a n o v c i kod Harkanovaca. U tom mjestu bila je grobnica obitelji Košvarskih i Trinitaša Sikloških. Korogji su tako držali u svojoj vlasti sav golemi prostor od Karašice do Valpova, od Vučice do Našica. Korogjima pripada i Osijek i Čepin u vukovskoj županiji. Ova je porodica izumrla Gašparom, sinom Ivanovim 1472. Kralj Matija darova onda njegove posjede Nikoli Čuporu Moslavinskomu.

Treća bogata porodica bili su S e l a č k i (Seglak). Ovi drže K o š k u, koju je kralj poslije darovao Korogjima. otevši ga Ladislavu, sinu Filipovu radi nevjere. Drugi posjed Selačkih bio je sam Seglak, komu je 1467. pripadalo 8 sela i 16 pustara. Ovo vlastelinstvo bilo je jako ispremiješano sa posjedima vlastelinstva Koška.

Tako su npr. Tibinci (Tebinczfalua) pripadali Seglaku, a nešto sjeverniji Poznanovci Koški; Habjanovci pripadali Seglaku, dok Križevci (Kerestelke, danas Križevačko groblje) jedva 1 km istočno od Brođanaca već pripadaju Koški. I porodica Gorjanski veliki je posjednik u baranjskoj županiji. Ona drži Našice i Podgorač sa svim svojim ogromnim posjedima. Našice, Castrum Nekchewar 1396. Castrum Nekche 1403., 1404., 1406., 1407., 1408., 1424., 1432., 1489. Castrum Nekchee 1407. Ovu tvrdu sagradilo je pleme Aba de Našice, koje ga drži u svojoj vlasti sve do XV. v. Žigmund, sin Aleksandrov, pao je u nemilost, a onda je kralj Žigmund 1403. i ponovno 1405. poklonio taj grad Davidu Lackoviću de Szant, županu fejerske županije i bratu njegovu. G 1406. grad je opet u rukama kraljevim, jer su ga Lackovići zamijenili za grad Somlyoko u biharskoj županiji. Ali 24. maja 1407. prodade ga kralj za 17 500 for.,  1. jula iste godine pokloni ga sasma palatinu Nikoli Gorjanskomu i bratu Ivanu, obećavši im osobitu zaštitu protiv Trentula i Sečija. Trentuli su najme držali da imadu pravo na taj grad još po nasljednom ugovoru sa Žigmundom Našičkim iz g. 1396. Gorjanski ga međutim drže kroz čitavi XV. vijek. Drži ga dapače i udovica Joba Gorjanskog Fruzina 1489. Kasnije dobili grad Iločki (1506. i 1507,).

G. 1407. spadaju na to vlastelinstvo ova mjesta: Našice, Gornja i Donja Brazda, Homok, Varalja, Radostelke, Mágicavelge, Jastrebja, dvije Kasarne, Vatvelge, Ciglenia, Baratokialva, Tajno, zemlja Stric-Mikloša, Meh-Balenttelke, Fejesvelge, Lubodertelke, Poreczje, Donje Našice, Vlazenjak, Jusafalva, Ogorgyncz, Mladnovcz, Gregasevcz, Vasztiarovcz, Tivanocz, Petrovcz, Csotinez, Dimitrovcz, Stepanovcz, Markovcz, Vkojovcz, Martinosovcz, Zerdilovcz. Babafalva, Kerek-Andrastelke, Kamarovcz, Goszpoginez, Szelcsincz, Vidakavocz, Kreksincz, Luzsancz, Gojanovcz, Szicsan, Sztanisa. Osztrikovcz. Kohnva, Gampsincz, Miklosovcz, Tamasovcz, Ilkovcz. Kerekovcz, Tiborjovcz. Szupkowcz, Erdiliovcz, Gregovelgc, Bleskovcz, Dirnitrovcz, Czremosvelge, Pap-falva, Tolincz, Apaczfalva, Hvostina, Janostelke i Balasztelke; zatim Podgorač sa pripadnim mjestima: Lucsan, Luzsancz, Velye, Motoš, Toliszlovcz, Dragcina falva, Prikajcz, Radinovcz, Magyarovez, Hranitavajovcz, Prevortinovcz, Povlcze, Dobrisovcz,…olczwarpucz, Velenczia, Dobovik, Hinkovcz, Vapnenicza,Odorjanovcz, Kandalovcz, Nadesincz, Hvalenovcz, Ivanovcz, Nenakovez, Totarovcz i Tovarisovcz.

tekst prenešen sa www.cro-eu.com

 

By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. more information

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close