Templarska crkvica

templar-cover

Templarska crkvica u Martinu (Skyscrapercity.com)

Za sve ljubitelje povijesti, vitezova i legendā, Našice u svojoj blizini čuvaju i malu templarsku crkvicu. Ukoliko se putnik namjernik odluči doći u Našice Podravskom magistralom, gotovo pred samim gradom ugledat će sa svoje lijeve strane crkvicu na brežuljku. U naselju Martin, samo 3 km od Našica, smjestila se ova istoimena crkvica koja je stara otprilike kao i same Našice. Jedina je to templarska crkva u potpunosti očuvana u cijeloj Hrvatskoj. Zbog svoje povijesne vrijednosti uvrštena je na UNESCO-vu listu zaštićene svjetske kulturne baštine.

Templarska kasnoromantička crkva sv. Martina smjestila se na južnom rubu povelike visoravni, na kraju današnjeg gornjeg i donjeg Martina; povrh magistralne ceste Našice – Orahovica, na dionici Našice – Donja motičina, neposredno iznad mjesta gdje se od magistrale u pravcu Krndije, uz šumu Svilanovac odvaja lokalna cesta za Seonu; iznad potoka Vrela, s čije se druge strane nalazi, arheološki značajno brdo Grbavica i zoljansko naselje Poljana, kojim je područjem,  prema predaji, prolazila stara rimska cesta prema požeškoj Zlatnoj dolini.

Crkva sv. Martina leži u pravcu istok-zapad. To je jednobrodna omanja bazilika s polukružnom apsidom na istočnoj, s pomoćnim ulazom na južnoj i glavnim ulazom na zapadnoj strani. Iznad glavnog pročelja nalazi se drveni tornjić čiji je vrh obložen limom. Ima 5 prozora: 2 mala na apsidi u pravcu istoka i juga, 2 nešto veća na lađi prema jugui 1 veliki iznad ulaznih vrata (ranije sužen, a 1977. godine proširen i vraćen u prvobitni romanički slog). Na sjevernoj strani crkve (lađi i apsidi) nema prozora. Na zapadnoj unutrašnjoj strani lađe, povrh glavnog ulaza, nalazi se drveni kor. Građena je u kasno romaničkom slogu, a ima elemenata rane gotike. Lađa je crkve duga 10, a široka 6,75 metara. Apside okružuje svetište čija je širina i duljina 5 metara. Glavno pročelje je široko  8 metara, visoko 7,65 m do početka krova, a 12,50 m do drvenog tornja.

U apsidi crkve nalazio se ranobarokni oltar sve do 21. rujna 1991. g. Tog jutra u neprijateljskom djelovanju jutra u neprijateljskom djelovanju bivše JNA, ovaj je propisno označeni i zaštićeni spomenik 0 kategorije znatno oštećen. Pogođen je s tri tenkovske granate. Jedna je pogodila južni rub pročelja, a dvije apsidu. Pogotkom u rub južnog prozora apside razrušena je atika oltara., a pri izlazu granate jako je oštećen i sjeverni rub pročelja. Granata koja je pogodila istočni dio apside, uz samo tlo, potpuno je razbila vrijedni ranobarokni oltar.

Povjesničarke dr. Anđela Horvat i Ljelja Dobronić ističu da je martinska crkva jedini potpuno očuvani templarski spomenik u Hrvatskoj. Pažljivim promatranjem tijekom obnove crkve i skidanja stare žbuke moglo se jadno primjetiti da to i nije tako i da je crkva većim dijelom oštećena i obnavljana.

Crkvu su temeljito obnovili našički franjevci 1977. g u vrijeme gvardijana fra Slavka Bulaje. Radovi su počeli u ožujku, a obavio ih je zidarski majstor iz Zoljana Vinko Vonić. U radu su pomagali, bez ikakve naknade, mještani Martina. Radove je nadzirao dipl. ing. Julijan Domanovac. Tijekom obnove crkva je popločena tek zamijenjenim starim kamenim pločama iz crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama.

Pronađeni dokazi o ranijoj sudbini crkve:

  • Uništeni romanički stupovi uz glavni ulaz.

Postoje samo baze i svod. Stupovi su nestali.

  • Kameni templarski grb u obliku štita.

Grb se nalazi pohranjen u Sakralnom muzeju franjevačkog samostana u Našicama.

  • Kameni blok s natpisom na latinici.

Ugrađen je kao ugaoni kamen u lijevi prizemni, vanjski dio pročelja crkve. Na kamenu na latinskom jeziku i latinici piše: Martin (Marton)

  • Kamen s natpisom na bosančici.
  • Natpis na nepoznatom pismu u unutrašnjosti crkve.

Templari i ivanovci na martinskom posjedu

Posjed sv. Martin, crkva i samostan uz nju pripadali su prvo templarima, monaško-viteškom redu kojeg je 1118. g. u Jeruzalemu osnovalo 8 francuskih vitezova. U Hrvatskoj se templari (božjaci) prvi put spominju 1169. g. u Vrani kod Zadra, gdje im je bilo i sjedište.

Templarski red činili su redovnici i ratnici. Štitili su hodočasnike koji su posjećivali Svetu zemlju i Isusov grob u Jeruzalemu. Vodeći bitke protiv Saracena i Maura, s vremenom su postali najmoćniji viteški red. Kada su 1291. Jeruzalem zauzeli muslimani, doživjeli su poraz te se povukli u Europu. Sjedišta su im bila u Parizu i Londonu. Kada su išli prema Svetoj zemlji koristili su dva puta: kopneni i morski. Kopneni im je put prolazio točno kroz današnje Našice. Selo Martin pokraj Našica bilo je templarsko središte. Iako se misli da je Slavonija ravničarska regija, to nije sasvim točno. Jedan je njezin dio šumovit i brdovit zbog blizine Papuka i Krndije. U dolinama su se razvili gradići Orahovica, Našice, Kutjevo i Požega. Te su doline bile križišta raznih puteva prema istoku. Nekoć je ondje prolazila rimska cesta, a u 11. i 12. stoljeću tu su prolazili glasoviti templari, redovnici, ratnici na putu za Svetu zemlju. 

Pred kraj 12. stoljeća templari postižu sve veći ugled. 1183. g. daruje im zagrebački biskup Prodan posjed sv. Martin pored Našica. Ban Đula Šikloški, prvi poznati gospodar Našica, dao je templarima na darovanom posjedu izgraditi crkvu, a poklanja im i dio trgovišta Našica. Templari dolaze na martinski i našički posjed najvjerojatnije 1229. g. Darovnicu bana Đule službeno je 1230. g. potvrdio papa Grgur IX. Templari ostaju na našičkom i martinskom posjedu sve do početka 14. stoljeća. Kralj Karlo Robert Anuvinac uklanja templare iz Našica 1310. Iz darovnice od 4. travnja 1310. g. vidljivo je da oduzima templarima njihov našički posjed i daruje ga Aleksandru sinu Aleksandra iz plemena Aba, a 1312. godine daruje mu i „templarski posjed sveti Martin zvani“. Iste godine, 26.ožujka, po naredbi pape Klementa V., templare zamjenjuje drugi viteški red po imenu ivanovci ili hospitalci. Ivanovci se na martinskom posjedu spominju zadnji put 1450. g. pretpostavljase da su bili i duže, čak do prvog prodora Turaka 1531. g. nosili su crnu vitešku odoru s bijelim križem.

izvori: Župa sv. Antuna Padovanskog Našice i www.turistplus.hr- Tragovima Slavonskih Templara

By continuing to use the site, you agree to the use of cookies. more information

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close